Kako grijati i izolirati stariju kuću u BiH: pravi redoslijed ulaganja

Hladne zime u Sarajevu, vlaga u zidovima i visoki računi za ogrjev poznati su gotovo svakom vlasniku starije kuće ili stana u Bosni i Hercegovini. Kad se krene u renovaciju, najčešće se odmah razmišlja o novom kotlu, toplotnoj pumpi ili novim prozorima. Ipak, redoslijed ulaganja često je važniji od same opreme. U ovom tekstu pokazujemo kako razmišljamo kao arhitekti kada planiramo energetsku obnovu postojećeg objekta.

Zašto prvo gledati kuću, a tek onda sistem grijanja?

Grijanje je u suštini odgovor na pitanje koliko toplote kuća gubi. Ako se toplota gubi kroz neizolirani krov, propusne prozore i hladne zidove, i najbolji kotao samo "puni rupu". Zato se u pravilu prvo analizira omotač zgrade: krov, zidovi, pod prema tlu, prozori i vrata, a tek zatim dimenzionira grijanje. Često se pokaže da manji i jeftiniji sistem sasvim dobro radi kada je kuća prethodno bolje zaštićena.

Posebno kod starijih objekata, od kamenih kuća do zgrada iz austrougarskog i socijalističkog perioda, svaki objekat ima svoje slabe tačke. Ne postoji univerzalan recept, ali postoji dobar redoslijed pitanja.

Gdje kuća najčešće gubi toplotu?

Iskustvo pokazuje da se problemi najčešće skrivaju na nekoliko mjesta:

• krov i tavanski prostor, gdje toplota u pravilu najlakše bježi, a poboljšanje je često relativno jednostavno;
• stari prozori i vrata sa dotrajalim dihtunzima ili lošim spojem sa zidom;
• toplotni mostovi, na primjer uglovi, nadvratnici, balkonske ploče i spojevi zidova;
• pod iznad nezagrijanog podruma ili direktno na tlu;
• zidovi bez ikakve izolacije, posebno na sjevernoj strani.

Dobro je prije planiranja pažljivo pregledati objekat, fotografisati probleme i zabilježiti gdje se zimi pojavljuju hladne površine, plijesan ili kondenzacija. Arhitekti su takva zapažanja vrlo korisna.

Vlaga i plijesan: izolacija nije uvijek rješenje

Česta greška je dodavanje izolacije ili novih, vrlo zaptivenih prozora bez razumijevanja uzroka vlage. Ako vlaga dolazi iz tla, kroz krov ili zbog loše ventilacije, izolacija je može samo sakriti ili čak pogoršati. Kod starih zidova važno je da konstrukcija i dalje može "disati" na pravi način, a prostorije se redovno provjetravaju. Prije svega treba utvrditi odakle vlaga dolazi. Tek tada se bira kombinacija sanacije, izolacije i ventilacije koja odgovara tom konkretnom objektu.

Kako birati sistem grijanja za bosanskohercegovačku klimu?

Izbor sistema zavisi od lokacije, veličine objekta, načina korištenja i dostupnih energenata. U Bosni se i dalje često grije na drva, peći na čvrsto gorivo, plin ili struju, a sve više ljudi razmatra i toplotne pumpe. Neka pitanja koja se vrijedi postaviti prije odluke:

• Da li se kuća koristi cijele godine ili samo ljeti i povremeno zimi?
• Ko će održavati sistem i nabavljati energent, posebno ako vlasnik živi u inostranstvu?
• Da li postoji mogućnost priključka na daljinsko grijanje ili plin na toj lokaciji?
• Kako se sistem uklapa u raspored prostorija i postojeće instalacije?

Za vikendice i kuće koje se koriste povremeno, praktičnost i zaštita od smrzavanja instalacija mogu biti važniji od maksimalne efikasnosti. Za cjelogodišnje stanovanje obično se više isplati razmišljati dugoročno.

Kako planirati redoslijed ulaganja?

Naš savjet je da se obnova podijeli u faze koje imaju smisla same za sebe. Prvo se rješavaju vlaga, krov i jasni toplotni gubici, zatim stolarija, pa tek onda grijanje. Time se izbjegava da se skupa oprema ugradi, a nakon toga ponovo razbijaju zidovi. Ovo je posebno važno ako budžet nije neograničen, jer jasan plan faza pomaže da svaka investicija stvarno donese korist.

Napomena: pravila o građevinskoj dozvoli, odobrenju za promjenu fasade ili priključcima na energente razlikuju se između entiteta, kantona i općina. Prije radova obavezno se informirajte kod nadležnog organa ili advokata.

Kada kontaktirati arhitektu?

Najbolje prije nego što kupite opremu i prije nego što se potpišu ugovori s izvođačima. Arhitekta može pomoći da se procijeni stanje objekta, odrede prioriteti i sastavi razuman plan radova. Ako živite u inostranstvu, to možemo uraditi i putem videopoziva, uz fotografije i dokumentaciju koju nam pošaljete. Slobodno nam se javite iz Sarajeva ili bilo kojeg drugog mjesta i zajedno ćemo pogledati vaš objekat.